Svjetski dan debljine - 2026. g.

Svjetski dan debljine (pretilosti) obilježava se svake godine 4. ožujka, ujedinjujući ljude diljem svijeta kako bi se postiglo jačanje svjesnosti i javno poticanje na poduzimanje aktivnosti sprječavanja debljine u cilju potrebe za razumijevanjem, prevencijom i liječenjem ovog metaboličkog poremećaja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2022. godinu, na globalnoj je razini jedna od 8 osoba živjela s pretilošću, a u odnosu na 1990. godinu broj adolescenata s pretilošću se učetverostručio. Iste je godine u svijetu živjelo 2.5 milijardi odraslih (18 godina i starijih) s prekomjernom tjelesnom težinom (43 %), od kojih je 890 milijuna bilo pretilo (16 %). SZO navodi kako je iste godine među globalnom populacijom djece i mladih u dobi 5 – 19 godina njih 390 milijuna bilo prekomjerno teško, a među njima je 160 milijuna bilo pretilo. Zadnji dostupni podaci navode kako je 2024. godine na globalnoj razini živjelo ukupno 35 milijuna djece s prekomjernom težinom u dobi manjoj od 5 godina. Nažalost, projekcije pokazuju kako će do 2035. godine čak polovica sadašnje svjetske populacije živjeti s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću. U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena (ITM >25 kg/m2), a za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila. Nažalost, ove brojke rastu iz godine u godinu, kako u Hrvatskoj, tako i globalno.

Pretilost u djetinjstvu mora se prevenirati i tretirati na vrijeme. Broj pretile djece udvostručava se svakih 10 godina, a duboko utječe na dječje fizičko zdravlje, društveni i emocionalni razvoj, kao i samopoštovanje. Pretilost se povezuje s lošijim uspjesima na akademskom planu, kao i nižom kvalitetom života u odrasloj dobi. Ovaj poremećaj se može nastaviti i u kasnijem životu sa svim svojim pratećim posljedicama, stoga je nužno educirati i dati podršku roditeljima, kao i osigurati adekvatnu prehranu za djecu.

Upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tip 2, kronična opstruktivna bolest pluća, neki zloćudni tumori, mentalni/psihički poremećaji), od kojih danas umire više od 80% stanovništva u Hrvatskoj.

Debljina je kronična bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje. Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima, a o debljini govorimo ukoliko je njegova vrijednost 30 kg/m2 ili više.

Debljinu ne nasljeđujemo! Iako u genetici često tražimo opravdanje, debljina je bolest životnog stila. Nastaje uglavnom zbog dugotrajno prisutne neravnoteže kalorijskog  unosa prehranom (hrana i piće) i kalorijske potrošnje tijekom tjelesne aktivnosti i bazalnog metabolizma. Ova kronična nezarazna bolest procesom upale djeluje negativno na sve organe i tkiva i tako utječe na funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života zajednice.

Pretilost je bolest nastala međudjelovanjem više faktora uključujući biološke faktore, mentalno zdravlje, genetske rizike, okoliš, pristup zdravstvenoj skrbi, ali i pristup ultra-prerađenoj hrani. Pretilost nije uvjetovana „nedostatkom volje“. Pretile osobe su pod većim rizikom razvijanja kroničnih nezaraznih bolesti.

Izjava “Jedi manje, kreći se više“ ne rješava debljinu. Ona implicira kako će se smanjivanjem unosa hrane i povećanjem vježbanja rješavati problem debljine, ne uzimajući u obzir ostale faktore rizika. Samo po sebi vježbanje ne može zamijeniti liječenje debljine, iako je vrlo bitno kao jedan od uvjeta liječenja.

Stigma debljine je opasna. U većini zemalja pretile osobe se posramljuju u društvu jer se smatra kako je debljina osobna odgovornost pojedinca, što može štetiti mentalnom i fizičkom zdravlju, te uzrokovati da se pretile osobe uopće ne javljaju niti traže zdravstvenu skrb kako bi liječile debljinu. Dok god postoji stigma pretilosti u bilo kojem kutku svijeta, treba biti jasno da to nimalo ne pomaže u prihvaćanju zdravog životnog stila niti u liječenju pretilosti te ga samo otežava.

Vrlo često je pretilost izvan kontrole pojedinca, osobito s obzirom na moguće biološke i genetske rizike. Okolina bi također trebala podržati liječenje debljine u smislu olakšavanja prihvaćanja zdravog stila života uz naglašen rizik konzumiranja nezdrave prehrane, što bi svakako pridonijelo borbi protiv debljine.

Pretilost nije samo povećana težina. Pretilost utječe na cjelokupno zdravlje, hormonsku ravnotežu i metabolizam, stoga svakoj osobi treba biti omogućeno da živi u skladu s „poželjnom težinom“.

Pretilost više nije bolest bogatih zemalja. Broj osoba s prekomjernom težinom i pretilošću ubrzano raste u zemljama s nižom i srednjom razinom imovinskog statusa, gdje se javlja paradoks: istovremeno postoje skupine s prekomjernom težinom i pretilošću, ali i skupine pothranjenih osoba. Nužno je prevenirati pretilost kod siromašnijih i vulnerabilnijih skupina stanovništva.

Više od 90% pretilih osoba u trenutku javljanja na liječenje već ima barem jednu od mnogobrojnih komplikacija debljine, što je moguće prevenirati i spriječiti kada bi debljinu inicijalno shvatili kao bolest u punom smislu te riječi (a ne isključivo kao estetski problem) i odlučili se za njezino pravovremeno liječenje.

Ukoliko se u ovom trenutku pitate kako joj stati na kraj – pravi recept je kombinacija zdravih prehrambenih navika, redovite tjelesne aktivnosti te adekvatne količine i kvalitete sna a onda to samo trebate pretvoriti u dugoročnu naviku. Navike je teško mijenjati i steći, ali kada to jednom uspije treba ostati dosljedan. Postanite „ovisnik“ o zdravim navikama i iskoristite priliku koja vam se pružila.

Zapamtite, debljinu treba liječiti, a po mogućnosti ju je bolje spriječiti!

 

Petra Brok, mag. nutr.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR
Služba za javno zdravstvo
"Savjetovalište za prehranu"

Telefon: 023/ 643-338

E-mail: savjetovaliste.prehrana@zjz-zadar.hr